Mnogo zanimljivije od traženja zajedničkognazivnika u radu trojice studenata-diplomanata koji su (već,možda) artikulirali svoj izraz u prepoznatljivost, pronalaženjeje različitosti, budući da napipavanje vlastita puta u širokomprostranstvu ravnopravnih ikonografskih, žanrovskih, formalnihdiskursa nije jednostavan posao. Pa ipak, nameće se privid nekezajedničke "nepodnošljive lakoće" ili prozračnogoptimizma kojemu uzrok možda leži u mladosti, ili vjerojatnije,u nastavljanju na generaciju koja je odustala od uzvišenihnačela i traganja za konačnim istinama. Skloniji su poigravanjuklišeima, jednostavnim rješenjima kojima ne nedostaje humora iludizma u radoznalom, istraživačkom pristupu mediju.

Alem Korkut svijet nebeskih tijela,prirodnih pojava i elemenata predočava uglačanim arpovskimoblicima koje, i usprkos fluidnim sadržajima (Magla, Vatra)uvijek strukturira u stabilne cjeline. U oblikovanju i odnosuprema boji više od mimetičkog i metonimijskog htijenja očitujese sklonost jednostavnim arhetipskim predodžbama, poetskomprvogovoru. Srebrni i bijeli mjesec ima dvadeset i osam bodlji, ažuto-zlatno sunce četiri zrake. Odabir simboličnih"dodataka" odvija se prije na ludičkoj ravni, negošto poziva na otkrivanje kozmičkih tajni. Boja, iako stvarapoetsku iluziju, nije beskompromisni dodatak, budući da jestruktura drveta, pod lazurnim namazom još uvijek"čitljiva", čime Korkut ponovno vraća na čvrstotlo: razotkriva i upućuje na vlastiti postupak (od čega ikako).

Od nesvjestice agresivnih tehnološkihprijedloga za idealizaciju svijeta, Hrvoje Đukez se uduhu new-agea brani stvaranjem vlastitih "zaštićenihprostora". Ishodišne vizure srodne Korkutovimpretpostavljaju umanjivanje 1 ionako nespoznatljivogzamršenog svijeta. U Đukezovu slučaju to su dnevničkezabilješke, intimiziranje predodžbi koje rastvara u vlastitomkodu. U ciklusu prethodnih grafičkih radova, jednaku vrijednostimao je kondenzirani oblik (otok), pretvoren u znak i rasutipotez koji je sugerirao atmosferu. Odabirom medija koji pružanove mogućnosti, Đukez prenosi motiv otoka u jednakoprodestiliranom fragmentu, dok ulogu atmosfere disperzivnogpoteza preuzima boja, a bjelinu grafičkog papira podloga zida.Biti sklon reduktivnom i discipliniranom izrazu ne značiprepustiti nadmoć strogosti geometrije. Nametnutu pravilnostizbjegava čak kada je u pitanju okvir: zakrivljuje ga iliotvata, tvrdoglavo se boreći protiv sleđujuće nepokretnostiSlike. Enformelnu materičnost slikarske tvari koju dobivavlastitom tehnologijom, upotrebom pčelinjeg voska i prirodnihpigmenata, kroti opet discipliniranim potezom. Najnoviji objektiizvana nalik tropskim plodovima zakrivaju zvjezdolike strukturekoje se potom realtiviziraju u igri odraza nepravilnih zrcala.Utopijsko traganje za cjelinom u i od fragmenata odvija se ustalnoj dinamičkoj napetosti: između kvadrata i kruga,otkrivenog jednostavnog i skrivenog složenog, kaosa idiscipliniranog napora uspostavljanja vlastitih pravila reda.

Boja odsutnosti i prijelaza između vidljivog inevidljivog, bijelo je označeno i kao boja mjesečevog, hladnogženskog svijeta. 2 (S)nježna ženstvenost očituje se i uodabiru mekanih i krhkih materijala: vate, krepa, stiropora,koprena, končanih niti. U procesu stvaranja Ivane Frankebjelina nije izvana nametnuti objedinjujući princip, već odlukaza kretanjem od nultog stupnja; zen-pristup koji otvara prazneprostore tišine u kojima je moguće pobuditi otvorenost zaosluškivanje najtiših događaja što se pojavljuju u određenim(a) ritmičkim pravilnostima. Bilo da je riječ o pogledu izblizine (asocijacije na nicanje), i iz daljine (povorke ljudi),ili na monumentalniji skulptoralni zahvat blizak tekstilnimdosjetkama Roberta Morrisa, strpljenje izvedbenog procesa koji seponajviše očituje u upornosti oblikovanja papirnatihsmotuljaka, u nekom su veselom i ravnodušnom srazu premasklonostima odabira improviziranog, poroznog materijala.
predgovor: Radmila Iva Janković


1/ "die Verkleinerung", Idoll undIdylle. Dietmar Kamper, Unmogliche Gegenwart

2/ Rječnik simbola,Nakladni zavod MH, 1983.


HRVOJE ĐUKEZ
Rođen je 1972. godine uZagrebu. Student je 4. godine slikarstva na Akademiji likovnihumjetnosti u Zagrebu, klasa prof. Sedera. Živi i radi u Zagrebu.

Adresa: Zagreb,Vrapčanska draga 38, tel. 01/155 331.

SKUPNE IZLOŽBE

1994. Split, Biennale malog formata
Split, Nova hrvatska umjetnost
1995. Zagreb, Galerija"Arterija", Izložba mladih autora

SAMOSTALNE IZLOŽBE

1994. Zagreb, GalerijaŽidovske općine (Sulimanović, Mitrov) 1995. Karlovac, Zorin dom (Kodyl, Mitrov)
1996. Zagreb, CEKAO (Kodyl, Mitrov)
1996. Zagreb, GalerijaMiroslav Kraljević (Franke, Korkut)

NAGRADE

1996. NagradaZagrebačke banke

IZLOŠCI

1. PEJSAŽ X, Vosak, drvo, 100x200 cm, 1996.
2. ADAM I EVA, vosak, drvo, 100x200 cm, 1996.
3. JEST A NIJE PROBLEM; JEST OBJEKT, zrcalo,drvo 35x35x35 cm, 1996.
4. PITANJE IZBORA, zrcalo, gips, drvo,30x120x20 cm, 1996.



IVANA FRANKE

Rođena je 21. prosinca1973. godine u Zagrebu. Završila je školu za primijenjenuumjetnost i dizajn u Zagrebu. Studentica je 4. godine naGrafičkom odjelu Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasiprof. Miroslava Šuteja. Živi u Zagrebu, Križanićeva 11 a, tel. 01/45 51 585.

IZLOŽBE

1995.Metković, "Metković '95"
Lipik, Zadar, Zagreb,"Izložba hrvatske likovne stvaraonice" 1996. Velika Gorica,Galerija Galženica, "Igre i strukture"
Zagreb, Galerija"Miroslav Kraljević" (Đukez, Korkut)

NAGRADE

1996. Rektorova nagrada

IZLOŠCI

1. BIJELI IZ SIVOG, 80x100 cm, stiropor,olovka, papir, 1996.
2. SIVI IZ BIJELOG, 200x100 cm, stiropor,papir, tuš, vata, 1996.
3. BIJELI OBJEKT,140x102x20 cm, papir, konac, žica..., 1996.
4. BIJELO, 220x120x40cm, vata, papir, žica, 1996.

ALEM KORKUT

Rođen je 8. listopada1970. godine u Travniku. Student je 4. godine kiparstva u klasiprof. Šime Vulasa. Živi u Zagrebu, A. Stipančića 17, tel.01/319 447.

SKUPNE IZLOŽBE

1994. Osijek, Galerija SKUC
Zagreb, KIC BiH
Split, Biennale malog formata

SAMOSTALNE IZLOŽBE

1996. Zagreb, GalerijaLotrščak
Zagreb, Galerija"Miroslav Kraljević" (Đukez, Franke)

IZLOŠCI

1. SUNCE, cca 35x65x65 cm, drvo, 1996.
2. MJESEC, cca 65x50x50 cm, drvo, 1996.
3. PEJSAŽ, cca120x60x100 cm, drvo, 1996.
4. MAGLA, cca 35x50x30 cm, drvo, 1996.
5. VATRA, cca 45x25x20 cm, drvo, 1996.