RUB
fotografija: Boris Cvjetanović
"Nevidljivi rubovi"
"Plačljiva igra (Padajući gore)",
Postav u Galeriji Miroslav Kraljević, 2000.


Predgovor: Alen Ožbolt

NEKOLIKO ZAPISA SA RUBA (RUB, UČITELJ, GOSPODAR)

Bilo je ... Bilo je nekoć ... .da li takav početak upućuje na nešto "bezvremensko i neprostorno"? Može li išta postojati bez vremena i prostora; da li je to uistinu moguće u - ovo u već je mjesto - prostoru, društvu ili prirodi? Možda kao izrečena, fonetička riječ ili pojam? Ali ova zvučna vibracija ima svoj izvor ili mjesto, i svoje trajanje, i svoj završetak u vremenu kada zamre. Da li prostor i vrijeme tada ostanu? Teško je izbrisati, stoga više nema jednog prostora, niti jednog vremena.

Osoba, ako je tek potrošač, zasigurno je “mnogo širi prostor” od fizičke granice svog biološkog ili medijskog tijela. Između empirijskog, biološkog, neposredno danog, između “samospoznaje svakodnevnog postojanja” sa jedne i fantazije ili "psihičke stvarnosti" s druge strane, kako ih naziva Freud, postoji neizbježan rascjep. Sve razine tijela stječu se na jednom mjestu, u psihoanalizi zvanom društvena fantazija. Po analitičkoj teoriji fantazam je uvijek fantazam seksualne relacije, neuspješnog ili promašenog susreta. Zato, društveno biće uvijek posjeduje izvjesnu pukotinu, rascjep i antagonizam. Psihoanaliza tvrdi da je to drugo, simboličko, fantastičko tijelo te potom i naše šire društveno i lingvističko tijelo, presudno za naše “biološko” tijelo; ali, istovremno, ne može biti ograničeno samo na tijelo kao prostor, iako je po Lacanu - "anatomija naša sudbina".

Od davnine, niti urbani prostor, niti arhitektura, ne predstavljaju samo gostoljubivu sigurnost, ili "domaćinstvo", ili "dom". Kao razmjere i strukture u prostoru, uvijek ih doživljavamo kao imaginarne te o njima razmišljamo ne samo kao o fizičkom zauzimanju prostora ili njegovom materijalnom obliku, već kao o materiji na putu ka svjetlosti, otvorenosti. Svjetlost nije nužno prevara ili iluzija, pa nije niti religija. Unutrašnji prostor arhitekture jest npr. kostur ili okvir, otvoren da bi bio ispunjen životom (mesom i krvlju). Samo su spomenici arhitekture goli i mrtvi, dok su drugi ispunjeni živom tvari koja uzima u obzir otvorenost i prazninu kao prirodu zatvorenog prostora. Prazan unutrašnji prostor ulaskom čovjeka - čak i onda kad je unutrašnjost naglašeno funkcionalna - postaje naseljen, a time i imaginarni prostor, veći i širi od samog sebe, nadilazeći svoju namjenu, zakone ili fizičke dimenzije. Zaključci su mnogobrojni. Nije više važno što je nadređeno, a što podređeno. Moguće je da cijeli svijet bude živ, a moguće je da nama koji nismo pustinjaci bude najljepši, najčudesniji pogled onaj na pustinju.

Grad i arhitektura tradicijski i suvremeno, pored zaštite i čuvanja golog tijela i života, predstavljaju velikog, gotovo divovskog nositelja i okvir zadovoljstava, užitaka. Grad je u funkciji raznovrsnog i bogatog življenja, proizvođenja i konzumacije užitaka svojih građana, ali i moći i kontrole upravitelja, slave i časti vlastodržaca, a bijede mnogobrojnih beskućnika - koji, ipak, mogu preživjeti samo u gradu, a nikako u prirodi. Ako je arhitektura funkcionalna ili dekorativni eksces (različitim uvaženim vlasnicima, odnosno glavonjama medijskog, finacijskog ili političkog života), grad - ako je tog imena dostojan - živući je, pokretan nositelj podivljale imaginacije. Grad nije krov nad glavom, zaštita tijela i života, njegova forma ne slijedi funkciju, već je proizvodi sam život, kaos, dočim se arhitektonski oblici moraju povinovati školi i tradiciji, a nadasve novcu. Arhitektura stoji, konstruirana je poput odjeće koja čini čovjeka. Grad gori, neprekidno u pokretu i promjeni. O arhitekturi govorim zato da zamislite bijednu rupu, ograničen prostor, zatvorenu sobu bez prozora, vrata…Čovjeka izbačenog iz svijeta : da li je to potpuni zatvor bez nadzora, kazna ili sreća; ili to možda usrećuje? Strah od smrti također je strah od tame, gubitka vida; mrtvački kovčezi dekorirani su iznutra i izvana. Kakvu još danas svrhu ima suvremena galerija, po čemu se razlikuje od škripućeg muzeja? Promenada, ili dosadna dnevna soba centrirana oko TV prijemnika, pusta hotelska soba za goste, vreva kupovnog centra, vrućina športskog stadiona ili krvavo ratište, zamračena spavaonica ili zadimljena kuhinja? Otkud uzbuđenje, ako su genitalije posjetitelja pokrivene?

Po meni uloga i ‘nastup’ umjetnosti ne pripada ni javnom, ni zajedničkom prostoru, niti umjetnost treba težiti pojednostavljenju, pamfletu, jasnoći, svakodnevnom…Potraga i bijeg, bijeg u nepoznato, pa potom povratak ka definiranom i kontroliranom vidljivom svijetu. Može pronaći i izgubiti, otići i vratiti se. Više nije sigurno da li umjetnost ima "ljudsko lice", "ljudsku mjeru"; samo je s ljudskog izvora, od tamo gdje je subjekt uvijek u-pisan - vidljiv. To nije optička varka, to su razlike između kulture i umjetnosti: kultura je za sve, umjetnost za pojedinca. Kultura je hrana, umjetnost je glad. Kultura je zatvor, umjetnost je slobodna. Kultura je upotreba, umjetnost je pomanjkanje. Kultura je funkcionalna, umjetnost ne funkcionira. Kultura je konvencija, umjetnost razbija i njih i kulturu. Kultura je jezik, umjetnost je lajanje. Kultura je odjeća, umjetnost je žena. Kultura je stara, umjetnost je lijepa. Kultura je nacionalna, umjetnost nije.

U okvirima crno-bijele izložbe grafika VSSD-a pod naslovom Pad anđela svjetlosti iz 1989. godine, u posljednjoj sobi galerije načinio sam rad nazvan Tamna soba: to je bio prostor u kojem posjetilac nije vidio, gdje je pogled nedostajao. Na zidove sam postavio vrlo mek, krznu sličan, taktilan pamučni materijal, svjetla nije bilo. U toj Tamnoj sobi oko je trebalo ruku, jer oko nije vidjelo i stoga je trebalo ruku da pronađe svoj put, da "vidi". Kad nešto gledamo svakako ne vidimo samo svojim očima; također prepoznajemo ili "vidimo" našim rukama. Oko je vrlo brz i učinkovit instrument, oko prepoznaje razliku između stvarnog i ne- stvarnog, između istine i laži. Međutim oko je lako odmamiti, zavarati, a tada kad je oko nesigurno, trebamo ruku, da se osiguramo, snađemo, orijentiramo.

Kasniji potpuno bijeli, pješčani crteži na podu (Ti, tebi, tebe ili Vidjeti ili ne vidjeti) nisu nimalo u suprotnosti sa spomenutom tamnom - mračnom sobom izgubljenog pogleda, no također nisu "gradska kutija", urbana iluzija na drugoj strani prozora. U svojoj vizualnoj pojavnosti potpuno su bijel, bijelim izbijeljen prostor, i ako se izrazim metaforično, oni su očišćeni, oprani, izbijeljeni svijet, koji je s udaljenosti optički prazan, ispražnjen, nevidljiv, a izbliza pun i gusto "naseljen". Bijeli prostor skriva granice, gotovo da nema vidljivih ograničenja, time se približava beskrajnom i otvorenom prostoru bez dokučivih međa. Ovo je, naravno, samo pojava i iluzija, bijeli pješčani krajolik ne uništava prostor, već ga čini oku gotovo nevidljivim, neprostornim, bespredmetnim.

Koža je velika vanjska površina tijela, ona je između okoline, vanjskog prostora i tjelesnog volumena. Ipak, koža nije granica, zaštitni ovoj, već je zapravo mjesto prijelaza. Zid je tvrda granica i prepreka, on je razlika, ali također i mjesto između dvije strane, mjesto prijelaza. Što je onda rub koji leži između dvije nasuprotne površine, npr. između dva zida. Tehnički je rub krajnji, vanjski dio tijela, on je nešto između dvije strane, otklon, obrat - tamo je gdje jedna strana prelazi u drugu, jedna se površina skriva, izmiče ili se "pomiče" na drugu stranu ili u drugi smjer. Fizički su stvari i predmeti u/na rubu jedva mogući, jer rub ima specifični identitet pojavnosti. Politički je rub prijelaz i konflikt između dvije suprostavljene strane. Egzistencijalno, živjeti na rubu društva znači živjeti izopčeno i u bijedi. Na rubu svijesti su snovi i sjećanja i ako krenem od sada prema daleko unatrag, na jednom sam od svojih početaka, npr. suočenju sa specifičnim i diktiranim motivima, najprije sam - kako glava, tako i ruka - pažljivo usvojio motiv, da bi ga kasnije iskrivio i izobličio i gotovo gurno na rub tako, da je u konačnici ostao samo rub kao osnovni i samodostatni motiv. Ne preko ruba, nisam išao preko ruba, motiv se sastojao od ruba. No, djelo/slika također ima ono što manjka i ovdje i sada ne govorim o rubu slike, poznatoj rubnoj skici, ili kadru, sekvenci, okviru ili granici između vanjskog i unutarnjeg, vidljivog i nevidljivog, već o slici samog ruba, o slici na samom rubu kao mjestu ključnog događanja, jednostavno tamo gdje djelo egzistira. Na rubu.

Presavij i okreni papir. Tamo si gdje jesi, barem djelomično. Također i na papiru. Osoba na mjestu. Iskopaj rupu i zatrpaj je. Oni, koji odavde odu, obično nose svoj identitet tako snažno, da se ogledaju bolje po mjestu odakle su, nego po mjestu gdje su se zatekli i onome što su vidjeli.


curriculum vitae

SAMOSTALNE IZLOŽBE (izbor):

1986 - Slikaru, da li znaš svoj dug I/Do You Painter Know Your Dues (VSSD I), Škuc Gallery (March, April), Ljubljana, Slovenia
1987 - Slikaru, da li znaš svoj dug II/Do you..., Škuc Gallery (October-March), Ljubljana, Slovenia
1988 - Pad anđela svjetlosti/The Fall of the Angel of Light, Škuc Gallery (October), Ljubljana, Slovenia
1989 - Pad anđela svjetlosti/The Fall of the Angel of Light, Škuc Gallery (October), Ljubljana, Slovenia
- Spomen slike budućnosti/Memorial Images of the Future, the Central Hall of the Cultural Centre Cankarjev dom (October), Ljubljana, Slovenia
- Fragmenti - Pregledati! - Zdrobljeno/Fragments - To Overlook! - Smashed, Škuc Gallery (October), Ljubljana, Slovenia
1990 - Plamteća slika - Anamorfoza/Burning Painting - Anamorphosis, the action in front of the Cultural Centre Cankarjev dom (8th February), Ljubljana, Slovenia
- Prepiska - Križanje/Correspondence - Crossing, Bojan Gorenec and VSSD, GT Gallery (August-September), Ljubljana, Slovenia
1991 - Pjesak u oči/Sand In Your Eyes, Equrna Gallery (January), Ljubljana, Slovenia
- Slika slike/The Painting of a Painting, The City Gallery (February), Ljubljana, Slovenia
1992 - V.S.S.D, Mala Gallery, Museum of Modern Art (March), Ljubljana, Slovenia
- Image of Image, Studio ORF (April), Salzburg, Austria
- Staro za novo/The Old for the New, Dante Gallery (July), Umag, Croatia
1993 - Crveno more (crveni planet)/Red Sea (Red Planet), Equrna Gallery (March), Ljubljana, Slovenia
- Kreuzpunkt. Korrespondenz II., (together with Bojan Gorenec) Kunsthalle Exnergasse, WUK, (June, July), Wien, Austria
1994 - (O) Duši (94-84)/(About) The Soul (94-84), (2 space-paintings), Equrna Gallery, (May), Ljubljana, Slovenia
- (Ti, Tebe) Tebi. Bjeloočnica./(Thou, Thine) Thee. White-eye., (space painting), Loža Gallery (November), Koper, Slovenia
- V.S.S.D., (with five space paintings), Chapter Gallery (26.11.-22.1.95), Cardiff, Great Britain
1995 - XLVI Venice Biennial, Slovene Pavilion; Slika Slike II/The Painting of a Painting II, space painting (June-August), Venice, Italy
- Transformacija Slike (slike II.)/Transformation of the Painting (of the Painting II.), Equrna Gallery (September), Ljubljana, Slovenia
- Pješčani crteži. 1988-94 /The Sand Drawings. (The Drawings in Sand, the Drawings out of Sand,...) 1988-94; guest installation, Gallery Central (12.12.95/15.1.96), Ljubljana, Slovenia
- VSSD, The Radenska Gallery (22.12.95/3.2.96), Radenci, Slovenia
1996 - Mjesečar.Treći čovjek. (meki postav)/Sleep-walker. The Third Person. (soft emplacement), 27.3.-26.4., Information Centre, Museum of Modern Art, Ljubljana, Slovenia
- Mjesečar.Treći čovjek. (meki postav)II./Sleep-walker. The Third Person. (soft emplacement) II, 16.5.-30.5., Grohar Gallery, Kranj, Slovenia
1997 - VSSD riječima/VSSD in Words (black and white set up), 6.2.-26.2., Škuc Gallery, Ljubljana, Slovenia
- Mapiranje/Mapping (recumbent set up), 8.6.-21.6., SC Gallery, Zagreb, Croatia
- Nevidjivo (Vidjeti ili ne vidjeti)/In-visible (To See or Not To See), (prostorni postav-crtež u pijesku/space installation-sand drawing) i/and Mjera i besmisao (Modra unutrašnjost)/Measure and Nonsense (Blue Inside), (postav u kupatilu/bathroom installation), Nov.- April 1998, Newhouse Center for Contemporary Art, Snug Harbor, Staten Island, NY
1998 - Prije i poslije/Before and After (liquid paintings/breathing emplacement), 14.4.-8.5., Equrna Gallery, Ljubljana, Slovenia
1999 - Aerobij (dianje i zračne studije)/Aerobium (breathing and air studies), Mala galerija, Moderna galerija, Ljubljana/Museum of Modern Art (2.9.-10.10.), Ljubljana
- Introspektiva/Introspective, Galerija sodobne umetnosti/The Gallery of Contemporary Art (16.9.-30.10.), Celje
2000 - Mjesečar (Vidjeti ili ne vidjeti)/Sleep Walker (To See or Not to See), Walter&McBean Galleries, San Francisco Art Institute (13.7.-19.8), San Francisco
- Rub/Edge, Miroslav kraljević gallery, Zagreb, Croatia


SKUPNE IZLOŽBE (izbor):
1986 - The 2nd Biennial of the Young Artists of the Mediterranean Countries, (November), Solun, Greece
1988 - The 4th Biennial of the Young Artists of the Mediterranean Countries, (December), Bologna, Italy
1989 - The 15th YU Biennial of the Young Artists 1989, (June-August), Rijeka, Croatia
- The YU Documenta, The Olympic Centre of Skenderija (July, August), Sarajevo, Bosnia&Herzegovina
1990 - Fra-Yu-Kult. The Fraction of the Yu Culture. The Collection of the Franciscan Monastery (the opening in July), Lištice, Croatia (transferred to Edinburgh, The 369 Gallery (August))
- The Moscow Portraits, The Museum of Contemporary Arts (November), Zagreb, Croatia
1991 - The Moscow Portraits, The City Gallery (January, February), Ljubljana, Slovenia
- The Slovene Athens. Moving Across the Field of Slovenian Art Like a Sower, Museum of Modern Art (October, November), Ljubljana, Slovenia
1992 - Look into the Chaos, Škuc Gallery (February), Ljubljana, Slovenia
- Good News, Gallery Cardi, (May, June) Milan, Italy
- Commercial Painting, the presentation of the "endless" painting at the Ars-Antique-Flora fair (May), Ljubljana, Slovenia
1993 - Aperto, Venice Biennial; Pogled u oči/space-painting Look into the Eyes (July, August), Venice, Italy
- Europeans, Staerishe Herbst; Velika crna (Unutrašnji prostor)/ space-painting Big Black (Inner space), (October), Graz, Austria
1994 - U3, 1st Triennial of Contemporary Slovene Art, Pogled u oči II./ space-painting Look into the Eyes II., Museum of Modern Art (June, August), Ljubljana, Slovenia
- Laboratorium 94; (O) Duši (94-84) II. i Pjesak u oči II./space-painting (About) The Soul (94-84) II. and Sand in your Eyes II., (August), Poprad, Slovakia
- Europa '94, Junge europaische Kunst in München, Kunststlerwerkstatt; Pjesak u oči, III./ space painting Sand in Your Eyes, III. (September), München, Germany
1995 - Transalpine, Gallery Maerz; Knjižnica. (Čitaonica)./space painting Library.(Reading room), (February), Linz, Austria
- 6.Trienale der Klein Plastic, (13th October), Stuttgart, Germany
- P.A.R.A.S.I.T.E. Collection, (October, November), Museum Mucharnoc, Budapest , Hungary
- Das Urwortmuseum, ACC-Gallery (28.10/10.12.), Weimar, Germany
1996 - Krieg, Mapping (Rezana slika) i Zemljopisna čitaonica/2.space installation Mapping (Cutting Image) and Map- reading room, (with text Mapping in the catalogue), Kartner Landesgalerie (21.3.-5.5.), Klagenfurt, Austria
- Osjećaj za red/The Sense of Order, Bellevue in Mjera i osjet/space installation Bellevue and ground installation Measure and sense, Museum of Modern Art (9.5.-23.6.), Ljubljana, Slovenia
- For the Museum of Contemporary Art Sarajevo 2000, VSSD - Knjižnica (Čitalnica)/VSSD - Library (Reading room), Museum of Modern Art (24.9.-1.12.), Ljubljana, Slovenia
- 5th International Triennial The Ecology and The Art, Istjecanje (iz svijeta)/ space installation Outflow (of the World), (with text Egology in the catalogue), Art Gallery (8.11.-31.12.), Maribor, Slovenia
1997 - Kartografi/Cartographers, Art Pavilion (8.6.-27.7.), Zagreb (Transfer to Warsaw, Budapest and Maribor), Croatia
- U3, 2. Trienale suvremene slovenske umjetnosti/ 2nd Triennale of Contemporary Slovene Art, Moderna galerija (15.11.-18.1.), Ljubljana
1998 - Manirističke vizije: Slovenija i budućnost umjetnosti/Manieristic Visions: Slovenia and the Future of Art (28.8.- 28.9.), Galerija Equrna, Ljubljana
1999 - Ars Aevi - Musem of Contemporary Art, Centar Skenderija (postav stalne zbirke/presentation of the permanent collection, 25.6.-7.9.), Sarajevo
- Aspekte/Positionen. 50 Jahre Kunst aus Mitteleuropa 1949-1999, Museum Moderner Kunst Stiftung Ludwig (18.12.- 27.2.), Wien
2000 - 1 : 1, Refusalon, (3.8.-27.8.), San Francisco