Prostori rascjepa

Gusta mreža složenih interakcija, intimne i socijalne situacije u kojima se presijeca spektar različitih identiteta generiranih rodnim i socijalnim podjelama uloga, stereotipima, formalnim i neformalnim društvenim ugovorima tvore klizak teren unutar kojega Tanja Dabo kontinuirano propituje intenzitet, dinamiku i kontradikcije međuljudskih odnosa.
Socijalna prava, domaćinstvo, umjetnost i rad, odnos javnog i privatnog, samo su neke od tema koje Tanja Dabo dotiče pri problematiziranju vlastite intime.
Unoseći u galerijske prostore dinamiku svakodnevnog kućanskog posla, autorica također intimno preispituje smisao produkcije umjetničkih djela i vlastito mjesto unutar umjetničkog sistema, a njen pozitivan napor usmjeren je popunjavanju pukotina u društvenim vezama i prevladavanju distance između institucije i umjetnika.
Iako feministički karakter Tanjinih projekta inicijalno nije posljedica izravnog utjecaja, čini se, da upravo taj segment kontinuirano usmjerava i obilježava njen umjetnički rad. Umjetnica se problematiziranju pozicije žene u suvremenom društvu i unutar obitelji okrenula gotovo ‘instinktivno’, kao sastavnom dijelu svog života i kao jednoj od tema koju nipošto nije mogla zaobići progovarajući o sebi. Iako su devedesetih godina strategije feminističke likovne prakse već uvelike usvojene kao legitimni, štoviše dominantni umjetnički postupci, Tanjino provokativno istraživanje paralelnih identiteta uloga žene, domaćice i umjetnice, problematiziranje mnogostrukosti tih odnosa specifično se nadovezuje i ocrtava upravo na pozadini temeljnih pitanja feminističke prakse. Problematiku 'nevidljivog' ili obezvrijeđenog rada Tanja razmatra u kontekstu odnosa unutar uže obitelji, relacijama prema različitim društvenim institucijama, u širem sklopu muško–ženskih odnosa, socijalnih razlika, modela vrednovanja...Tanja u njima aktivno sudjeluje, mijenjajući svoju ulogu i inicirajući različite interakcije, no njeno učešće gotovo uvijek odvija se na samim rubovima socijalne i konkretne vidljivosti. U tom kontekstu, umjetničine kontinuirane akcije laštenja simptomatičan su primjer besmislene, apsurdne geste ali i metafora brige, održavanja resursa svakodnevice te prostora koji nas okružuju i u kojima djelujemo. Takva udvostručena očitovanja i modeli vrednovanja te općenito različite vrste ambivalencije provlače se Tanjinim performativnim istupima.

Zajednička odrednica serije radova ‘Točka susreta’ utilizacija je uobičajenih svakodnevnih rituala, kojima Tanja istražuje različitosti svojih pozicija, uloga i identifikacija u odnosu s ljudima iz svoje najbliže okoline te u odnosu prema različitim često marginaliziranim ili obezvrijeđenim socijalnim grupacijama.


Proces participacije, ‘demokratizacije’ koji različite učesnike objedinjuje u otvorenom dijalogu omogućuje joj aktualizaciju osobnog identiteta.
‘Točka susreta: ti i ja’ intiman je rad koji se bavi vezom, povezanošću dvoje ljudi. Unatoč izlaganju intime suodnosno polje koje projekt inicira na specifičan je način suženo, gotovo reducirano. ‘Točka susreta: ti i ja’ nastaje na pozadini svojevrsnog privatnog performansa koji se u sedmodnevnom ritmu odvija tijekom trajanja izložbe. Nakon dugogodišnjeg zajedničkog života Tanja i njen partner Ivica prisiljeni su razdvojiti se. Segment njihovog zajedničkog života kojega je razdvajanje učinilo još dragocjenim zajednički je obred hranjenja .‘Bez obzira na vrstu obroka i hrane, doba dana i našu glad, dio našeg svakodnevnog zajedničkog života jest i čekanje onog drugog za zajednički obrok’- napominje Tanja. Akcija se odvija na dva različita mjesta u Zagrebu i Rijeci gdje prema unaprijed utvrđenom jelovniku Tanja i Ivica odvojeno pripravljaju i jedu ista jela. ‘Točka susreta’ ne koristi galerijski prostor kao mjesto mogućeg stvarnog susreta već galerija funkcionira kao svojevrstan mentalni međuprostor - rascjep koji umjetnici omogućava izgradnju života udvoje prevladavajući razdvojenost i samoću. Hranjenje kao osnovna potreba dakako težnja je i za simboličkim jedinstvom, a njen nastanak i priprema, jednako su važni kao i sama konzumacija.
Video instalacija izložena u Galeriji Miroslav Kraljević izravna je interpretacija recepta: u kuhinjskom ambijentu, Tanja i Ivica, svaki na svoj način objašnjavaju kako će i sa kojim sastojcima pripraviti pojedino jelo. Naizmjenična, kolaža montaža njihovih naputaka i objašnjenja duhovito podcrtava partikularnost, individualnost i različitost tek naizgled iste ‘matrice’ koju nudi mogućnost jednog recepta. Svakoga dana akcije Tanja će u galeriju e-mailom slati i po jednu fotografiju aktualnog menija koja će biti zalijepljena na zid galerije. Drugi segment rada ‘Točka susreta’ u Galeriji Križić-Roban je ambijentalna video instalacija snimljena s pramca trajekta koji povezuje otoke Cres i Krk. Navedena relacija uobičajena je Tanjina putanja kada posjećuje svoje roditelje na Lošinju. Krupni planovi približavanja i udaljavanja od otoka snimljeni su u realnom trajanju i projicirani na način da se pričinja kao da se otoci istovremeno povećavaju i smanjuju, ritmično približavaju i udaljavaju jedan od drugoga. Dvije putanje koje se u određenom trenutku, na pola puta međusobno sijeku i preklapaju su ona ‘virtualna’ spona prisutna i u dinamici odnosa dvoje ljudi koji se ritmično tijekom godina, mjeseci i dana udaljavaju i približavaju, međusobno odražavaju. Izlaganjem onoga što i kako jedemo izlažemo svoju intimu, životni stil ali i određeni sustav vrijednosti koji se također pripravljanjem i jedenjem hrane, poput samog recepta prenosi s ‘koljeno na koljeno’.

Rižot sa gljivama, njoki s gulašom, pašta i šalša, šug od mljevenog, svinjski šnicli i biži, pečene lignje i blitva, pileća prsa i salata od karfiola prilično su tradicionalna i lokalistički obojena jela. Većina tih recepta naslijeđena je od Tanjine mame, a Ivica i Tanja u njih unose svoje minimalne, no neizbježne invencije koje prate zajednički život. Hrana, dakako istovremeno materijalizira mnoge ‘neopipljive’ esencijalne stvari kao što su briga, toplina, ljubav, elan, zajedništvo, zdravlje... Pripravljanje i način kako konzumiramo hranu odražavaju težnju realizacije tih principa. Redefiniranje tradicionalnih uloga i naslijeđenih vrijednosnih sustava Tanja ne realizira negacijski, već se čini da svoje napore usmjerava pokušaju pomirenja opozicija umjetnost-život, priroda- kultura, javno-privatno. Nije slučajno, da pri tom, uistinu vidljivim Tanja i Ivica čine tek samo površinski sloj svoje intime, te da - ono ključno i finalno – što u ovom slučaju simbolizira jedenje hrane – i dalje ostaje zaštićenim i tajnim.

Ana Dević 

Biografija

Rođena 1970.godine
1985 - 89. Škola za primijenjenu umjetnost i dizajn, Zagreb
1989 - 97. Likovna kultura, Pedagoški fakultet u Rijeci
1998 – 2000. Poslijediplomski studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani

adresa: Pilepići 2, 51000 Rijeka, Croatia, tanja.dabo@ri.tel.hr  ,098 / 443 - 546



RADOVI I SAMOSTALNI PROJEKTI

1998.
- "Ambijent sa morskom vodom", jednodnevna izložba, Rijeka
- "Ambijent s borovim iglicama", jednodnevna izložba, Rijeka
- "Instalacija s modrom galicom", jednodnevna izložba, Dubrovnik
- "Bez naziva", prostorna intervencija, 25. Salon mladih, Dom HDLU-a, Zagreb

1999.
- Bez naziva, urbana intervencija, (Moderna galerija Rijeka & Tvornica "Rikard Benčić"), novoprimljeni članovi i kandidati HDLU Rijeka, Rijeka
- "Projekt jednodnevnih izložbi", Rijeka
- "Odmor" / "Resting" (s/with Igor Grubić), Rijeka/Mljet, Galerija O.K., MMC, Rijeka

2000.
- "Earliest reminiscences", instalacija, Trst

2001.
- "Najranija sjećanja", instalacija, 26. Salon mladih, Zagreb
- "Dr.Martens, instalacija sa Kevinom Kellyjem, "Blind Date 1", Galerija «Miroslav Kraljević», Zagreb
- "Laštenje Galerije Miroslav Kraljević 2001.", cjelogodišnji projekt, Zagreb
- "Točka susreta: traganje", instalacija, 36.zagrebački salon, Zagreb
2002.
- "Laštenje galerije Miroslav Kraljević 2001.", Superflex 'mamachannel' project, net.kulturni klub [mama], Zagreb
- "Laštenje Galerije Miroslav Kraljević 2001.: jedna objektivna kronologija", instalacija, Galerija Galženica, Velika Gorica
- t.d. (31) i g.t. (53): "trbuljak susreće beuysa 16.6.2001. u Rijeci", fotografija / t.d. (31) i g.t. (53): ,Galerija Galženica, Velika Gorica
- "Ljubav?", urbana intervencija, sa Borisom Kajmakom, "Intermuros projekt", Zadar
- "Čistoća", projekt, "Intermuros projekt", Zadar
- "Berlin moguće/nemoguće", akcija, Berlin

2003.
- "Molitva" work in progress, sa  Borisom Kajmakom, Zagreb
- "Točka susreta: ti i ja", Galerija Miroslav Kraljević & Galerija Križić Roban, Zagreb; Izložbeni salon Filodrammatica, Rijeka


NAGRADE I REZIDENCIJE

1998. Tokyo, Japan, Exhibition of Tokyo International Mini – Print Triennial 1998, Museum Award
1998., Seoul, Korea, 10th International Miniature Print Exhibition (Biennial), Grand Prize
2000., Zagreb, Nagrada 2. hrvatskog trijenala grafike
2001., Zagreb, 26. salon mladih, nagrada AGM-a
2002., Zagreb, 36.zagrebački salon
2002. Zagreb, Nagrada Radoslav Putar
2002. Artist-in-residency u Headlands Center For the Arts, USA